14.07.2023.
U petak 14.07.2023. godine u hotelu Holywood, Sarajevo, održana je treća – završna konferencija u procesu izrade Strategije dugoročne obnove zgrada u Federaciji BiH za period do 2050. godine (u daljem tekstu Strategija).
Nakon što je od strane relevntnih dionika, koordinacionog i izvršnog tima odobrena Strateška platforma,pristupilo se izradi nacrta Strategije. Svrha konferencije je predstavljanje nacrta Strategije, sa posebnim fokusom na, Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH, propisanom sadržaju dokumenta.
Nakon pozdravnog i uvodnog obraćanja ministra Federalnog ministarstva prostornog uređenja, gosp. Željka Nedića, gđa. Jasmina Katica, predsjednica Izvršnog tima Federalnog ministarstva prostornog uređenja je prezentirala međunarodni kontekst izrade Strategije, metodologiju i procedure izrade iste te proces usvajanja Strategije.
Ispred konsultanta kompanije Ceteor d.o.o., gđa. Leonida Hadžimuratović upoznala je prisutne sa nacrtom dokumenta, sadržajem i procesom izrade iste.Posebno je naglašeno da je dokument kreiran kao dokument za Federaciju BiH ali i za svaki kanton ponaosob od baznog stanja do scenarija, potrebnih srdstava, pririteta i mjera kao niz programa i planova za obezbjeđenje realizaije navedenih prioriteta i mjera.
Startegijom je obuhvaćena obnova stambenih i nestambenih zgrada javnihi privatnih na cijeloj teritoriji Federacije BiH sa posebnom razradom obnove pojedinih kategorija zgrada kao što su nacionalni spomenici i zgrade odbarane. Posebno je razrađena problematika nelagalne gradnje kao neposredne barijere realizaciji Startegij, naročito u stambenom sektoru. Također je ovim dokmentom obrađena tema „energetsko siromaštvo“, kao zasebna oblast koja u velikoj mjeri utiče na realizaciju zadanih ciljeva. Profesorica, gđa. Džana Kadrć , konsultantica na izradi Strategije je dala detaljnu analizu predloženog scenarija koji je nazvan ambiciozni i dva „rezervna scenarija“ za slučaj da prvi trogodišnji period provedbe Strategije pokaže da ambiciozni scenarij nije moguće realizirati.Pored broja zgrada po tipu i namjeni i potrebnih finansijskih sredstava se ralizaciju istog kroz dekade 2030., 2040. i 2050., kroz ambiciozni scenarij data je i analiza tržišta radne snage i kapaciteta građevinskog sektora koji treba da „iznese“ Strategiju. U vezi sa navednim dat je prijedlog potrebnog kapacitiranja ovog sektora.
U skladu sa Uredbom obavezan sadržaj Strategije je i Indikativni finansijski okvir kroz koji je predstavljena disperzija finansisjkih izvora (budžet, međunarodne finansijske institucije, EU grant sredstva, sredstva građana- komercijalne banke, održivi moedli finansiranja (Revolving fond za energetsku efikasnost javnih zgarad u Federaciji BiH, ESCO i sl.).
Na kraju dat je pregled prioriteta i mjera te programa i planova za realizaciju Strategije, ali i niz pokazetalja društveno – ekonomskog razvoja koji donosi implementacija Strategije.