23.11.2020.
Više od polovine svjetskog stanovništva danas živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će, do 2050. godine, ovaj broj porasti na 6,5 milijardi, što čini dvije trećine čovječanstva. Upravo je zbog toga održivi razvoj jedna od tema u fokusu, a on se ne može postići bez značajne promjene načina na koji gradimo i upravljamo urbanim prostorom.
Upravo je Kopenhagenu, glavnom grad Danske, održivost na vrhu liste prioriteta već dugi niz godina, kao i mnogim njegovim stanovnicima. Njihov Klimatski plan za 2025. godinu fokusira se na energetsku efikasnost, proizvodnju obnovljivih izvora energije i primjereno korištenje energije od strane gradske vlasti. Tako Kopenhagen, kroz razne projekte i dobre prakse, daje primjer ostatku svijeta kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu, ali i kao grad koji koristi svaku priliku da efikasno štedi energiju i traži alternativne verzije snabdijevanja istom.
Donosimo neke od primjera koje Kopenhagen već odavno uspješno prakticira. Svijete: notes u ruke i uči!
Deponija ili sportski objekat?
CopenHill, također poznat i kao Amager Bake/Slope, smješten u centru Kopenhagena, predstavlja najčistiju deponiju smeća na svijetu. Ovo kombinirano postrojenje za toplotnu i električnu energiju, koje je istovremeno i sportski objekat, godišnje pretvori skoro pola miliona tona smeća u čistu energiju, kojom snabdije stotine hiljada kuća u okolici. Otvoren je 2017. godine, a zajedno sa obližnjom spalionicom u Amageru, igra glavnu ulogu u ambicijama Kopenhagena da do 2025. godine postane grad bez ispušnih plinova. U sklopu ovog postrojenja se nalazi i sportski objekat, s pješačkom stazom na krovu zgrade visoke skoro 90 metara, zidom za penjanje na strani zgrade, te skijaškom stazom dugom 400 metara.
Vozna utopija
Kopenhagen je posve jedinstven grad koji se odlikuje kanalima, biciklističkom kulturom, jakom ekonomijom i zadovoljnim mještanima, a poznat je i kao jedan od najsretnijih gradova na svijetu. Većina autobusa u ovom gradu mijenja svoj pogon na električni, dok se sve više prometnih površina posvećuje biciklizmu. Štaviše, ovo je grad u kojem vlada bicikl, pa nije neuobičajeno vidjeti ni članove parlamenta kako na posao svakodnevno dolaze koristeći upravo ovo prevozno sredstvo.
Biciklizam je već decenijama dio života u Kopenhagenu. Nakon što su globalne cijene nafte naglo skočile 1970-ih godina, u ovom nekad tmurnom industrijskom gradu, pomama za biciklima je skočila, i tako se decenijama kasnije samo razvijala, te postala prepoznatljiv dio ovog grada u Danskoj. Ukoliko više volite da istražite kanale Kopenhagena, čamci imaju električne, solarne motore i izrađeni su od drveta iz održivih izvora. Čak i da slučajno upadnete u vodu, svi kanali su čisti za plivanje.
Jelo po jelo – samoodrživi grad
Jelo i piće u Kopenhagenu je još jedan načina na koji mještani paze na okoliš. Ovaj grad je najveći potrošač organski uzgojene hrane u Evropi – s naglaskom na lokalno, gdje je to moguće. U centru grada postoji potpuno organski supermarket i nekoliko prodajnih mjesta, uglavnom organskog lanca voća i povrća, čiji naziv u prevodu znači “Vaše dvorište”.
Ovakva organska etika se proširila i na mnogo restorana u Kopenhagenu, tako da u bilo koje doba dana možete dobiti organski sendvič, organsko pivo ili vino, te uživati u čistom zraku u nekoj od terasa restorana uz kanale Kopenhagena. Ova praksa ne postoji samo u marketima i restoranima: više od 900 javnih kuhinja danas poslužuje skoro 90 posto organske hrane, a na nekim mjestima omjer organske hrane je još veći. To posebno važi za vrtiće, koji svakodnevno serviraju djeci porcije zdrave i svježe pripremljene organske hrane.
Eko-hoteli
Pronaći održivi hotel za boravak u Kopenhagenu zapravo je lakše nego pronaći neodrživi, s obzirom da preko 70% svih gradskih hotelskih soba posjeduje službeni eko-certifikat. Većina hotela posjeduje namještaj recikliranog materijala i CO2 neutralne sisteme za grijanje i hlađenje. Rukovanje otpadom iz kuhinje još je jedna značajna investicija u tehnologiju i okoliš. Prehrambeni otpad u dosta hotela se prazni u velike spremnike, gdje se kasnije prebacuju u postrojenja za bioplin. Ostaci ovog procesa koriste se za gnojenje poljoprivrednog zemljišta.
Vjetar
Vjetar je neiscrpan resurs s potencijalom za značajno smanjenje emisije CO2, a Danska je daleko ispred s upotrebom vjetra. Vjetroelektrane su obnovljiv i siguran izvor energije koji sprečava kreiranje stakleničkih plinova i drugih ozbiljnih ekoloških problema, kao što su toksično zagađenje zraka, kisela kiša i arsen, olovo, kadmij, te uranijum u zraku, zemlji i vodi. Danska skoro polovinu svoje potrošnje električne energije dobija od energije vjetra.
Bilo to iskorištavanje prirodnih vremenskih prilika, uzgajanje organske hrane, izgradnja solarnih panela na kućama ili zgradama, od Kopenhagena dosta možemo naučiti. Imali klimatski plan ili ne, u cilju nam treba biti očuvanje Zemlje i fokus na energetsku efikasnost i proizvodnju obnovljivih izvora energije.
